Gračanica

Gracanica lezi u donjem toku rijeke Sprece, ispred Spreckog polja, na nadmorskoj visini od 190m. Sa sjevera je okruzena Gradaccem, a sa sjeveroistoka Srebrenikom. Izlazi na putnu i zeljeznicku komunikaciju Tuzla - Doboj. Opstina Gracanica obuhvata povrsinu od 219 km2, na kojoj trenutno zivi 52.697 stanovnika, vecinom Bosnjaka. Podrucje opstine, pored grada obuhvata još 18 naseljenih mjesta, sa prosjecnom naseljenoscu od 244 st/km2.

    Srednjovjekovni grad Sokol, u cijem se sirem predgradu razvila Gracanica, kasnije kasaba, sjediste kadiluka, kotara, sreza, opstine, prvi put se spominje u istorijskim izvorima 2. juna 1429. godine. Ovaj datum, kao najstariji do sada poznati datum iz bogatog kulturno-istorijskog nasljeða ustanovljen je kao Dan opštine.

     Ovo podrucje je naseljavano još u prehistorijsko doba o cemu svjedoce arheoloski tragovi naselja Korica Han i neki predmeti nadeni na lokalitetu sela Boljanic iz bronzanog doba. Kao prvobitno rudarsko naselje Gracanica dobiva važan urbanokulturni i ekonomski znacaj: prvo stice status grada 1548 godine, a potom 1580 godine postaje sjedistem kadiluka (koji je obuhvatao podruèja danasnjih Bosanskog Samca, Brckog, Gradacca i Modrice) i raskrsnica karavanskih puteva. Iz tog doba, a narocito vladavine bosanskog namjesnika pred kraj XVII stoljeca - Ahmed pase Budimlije, poticu mnogi sakralni objekti, od kojih su najreprezentativniji Ahmed pasina dzamija i masivno gradena sahat kula, koja je danas simbol grada Gracanice.

     Dolaskom Austro-Ugarske Gracanica se prikljucuje europskom privrednom razvoju: izgraduju se nove saobracajnice prema Tuzli, Gradaccu i Doboju, od kojih je najvažnija uskotracna pruga - 1898 godine, podizu kamenolomi, pilane i ciglane, otvaraju novi zanati i ducani.

     Izmedu dva svjetska rata i sve do pocetka 80-tih Gracanica je u izvjesnoj stagnaciji, od kada pocinje znacajniji razvoj, posebno privatnog biznisa. Tokom rata 92-95 u Gracanici, i pored teskih prilika, privredni i kulturni zivot nije stao, sačuvana je većina privrednih kapaciteta i stanovnistva, nije bilo nikakvog terora prema neistomisljenicima ili pripadnicima drugih naroda, cemu svjedoce i nedirnute katolicka i pravoslavna bogomolja u centru grada.

     Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, proces obnove je isao prilicno dobro u odnosu na ostatak BiH, i obnovljen je najveci dio infrastrukture, skolskih i zdravstvenih objekata. Na podrucju opstine djeluje 987 privatnih preduzeca, javnih ustanova i samostalnih obrta, u kojima je zaposleno 6.687 osoba. Rade i 11 osnovnih skola, gimnazija i mjesovita srednja škola, opsta bolnica, dom zdravlja i11 podrucnih ambulanti.

     

Gracanica je jedini bosanskohercehovacki grad koji se je bratimio sa nekim francuskim gradom (Fleury - les - Aubrais) a na preporuku kantonalne Vlade od skolske godine 1998 / 98. godine za ucenike od 4 do 8 razreda uvedena je fakultativana nastava francuskog jezika za one koji to zele. Napomene radi za ovaj vid nastave francuskog jezika bilo je zainteresovano 183 ucenika koja su redovno pohadala nastavu. Skola od strane Ministarstva za obrazovanje za 2003 / 04 nije dobila saglasnost i odbrenje da se nastavi sa radom.